KVALITETA KURKULUMA Dječjeg vrtića Mali istraživač temelji se na nekoliko ključnih elemenata koji su usklađeni s nacionalnim smjernicama (npr. Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske) i suvremenim pedagoškim pristupima. Evo na čemu se  temeljiti kvaliteta našeg kurikuluma:

 1. Dijete kao aktivni istraživač

Naziv vrtića sugerira da je kurikulum utemeljen na istraživačkom učenju, što znači da se djeca potiču na:

• samostalno otkrivanje i eksperimentiranje,
• postavljanje pitanja,
• razvijanje znatiželje i kritičkog mišljenja.

To podržava konstruktivistički pristup učenju, gdje dijete aktivno gradi svoje znanje kroz iskustvo.

 2. Razvojno primjeren pristup

Kurikulum je usmjeren na:

• cjelovit razvoj djeteta (socijalni, emocionalni, tjelesni, kognitivni i komunikacijski razvoj),
• individualizirani pristup (poštivanje različitosti u razvoju i interesima djece),
• podržavanje djetetove autonomije.

 3. Integrirani kurikulum

Aktivnosti nisu podijeljene strogo po područjima (npr. matematika, jezik), nego se učenje odvija kroz tematske, životno relevantne cjeline koje povezuju više područja razvoja.

4. Partnerstvo s roditeljima

Kvalitetan kurikulum uključuje:

• aktivnu suradnju s roditeljima,
• redovitu komunikaciju i uključivanje roditelja u aktivnosti i donošenje odluka.

5. Učenje u stvarnom okruženju i prirodi

Naš vrtići je „istraživački” pa često koristi okoliš Bundeka kao resurs za učenje, potičući djecu da uče iz stvarnog svijeta i kroz igru na otvorenom.

6. Kompetentni i refleksivni odgojitelji

Kurikulum je učinkovit koliko i osobe koje ga provode. Ključna obilježja uključuju odgojitelje u neposrednom radu s djecom koji teže

• stalnoj profesionalnoj edukaciji,
• timskoj suradnji  i refleksijama o praksi,
• prilagodbi kurikuluma na temelju opažanja i dokumentiranja dječjih interesa i potreba.

7. Stručno dokumentiranje i evaluaciju

Kvalitetan kurikulum vrtića uključuje sustavno:

• praćenje dječjeg razvoja i napretka,
• evaluaciju odgojno-obrazovnog procesa,
• prilagodbu plana i programa sukladno opažanjima.

ORGANIZACIJA SKUPINA 

Iskustvo u istraživanju i mijenjanju postojeće odgojno-obrazovne prakse (stvaranja suvremenog kurikuluma) potvrđuje kako su pogrešne i  neutemeljene pretpostavke da u okruženju u kojem zajedno žive mlađa i starija djeca  „profitiraju” samo mlađa djeca, a starija ne. Djeca su u ovako organiziranim skupinama, kao u velikim proširenim obiteljima s bogatim materijalnim okruženjem, svakodnevno u situaciji poticanja i razvoja mogućnosti koje često odstupaju od tradicionalnog poimanja mogućnosti djece određene dobi. U uvjetima organizacije mješovitih skupina, u mogućnosti smo osigurati djeci prirodno okruženje i manipulaciju materijalima koje smo do jučer smatrali primjerenima samo starijoj djeci. Na taj smo način u mogućnosti promatrati, dokumentirati i učiti mijenjajući svoja znanja, stavove ili implicitnu pedagogiju. Mijenjajući svoj vrtićki kurikulum, svakodnevno smo u situaciji da potvrdimo kako aktivnosti, odnosno igre, koje djeca sama iniciraju i organiziraju imaju vrlo visoke odgojno-obrazovne potencijale i kako često ruše sve psihološke norme o dužini trajanja.

Spontano i situacijsko učenje djece (samostalno ili uz podršku druge djece različite dobi) u interaktivnom prostoru, punom različitih poticaja, zanimljivo je i pozitivno iskustvo za djecu, ali i za odrasle. Starija djeca, brinući se za mlađu, pomažući im u učenju i istraživanju, na najbolji mogući način učvršćuju, uvježbavaju i proširuju svoja znanje pri čemu posebno naglašavamo pozitivan utjecaj na razvoj njihovih socijalnih kompetencija, komunikacijskih vještina te širenje prosocijalnih ponašanja. Osim navedenog, mješovitost omogućava stvaranje ozračja najsličnijeg obiteljskom okruženju. U našoj praksi svakodnevno se susrećemo s potvrdom ove teze.

ORGANIZACIJA ODGOJITELJA U SUVREMENO OBLIKOVANOM OKRUŽENJU

Otvorenošću i osmišljenošću prostora bogatog materijalima i didaktičkim igračkama te daleko većom povezanošću odgojitelja pružamo sigurno i maksimalno slobodno kretanje djeteta kroz sve prostore, odnosno centre. Dobra organizacija i pokrivenost svih prostora prisutnim odgojiteljima omogućava potreban uvid u aktivnost djeteta i nužne intervencije ovisno o situaciji, interesu i potrebi djeteta. Odgojitelji imaju mogućnost daleko dužeg zajedničkog rada u neposrednom procesu, što se definitivno odražava na kvalitetu odgojno obrazovnog rada i pristupa prema djetetu, koje bismo mogli nazvati PERSONALIZIRANIM PRISTUPOM. On je vidljiv kroz:

• veću usmjerenost na dijete (individualni pristup prema djetetu),
• slobodnije i sigurnije kretanje djece kroz prostore zbog većeg broja prisutnih odgojitelja (veća  interakcija, ali i „pokrivenost“ prostora),
• zadovoljavanje individualnih potreba djeteta, neovisno o dobi,
• bržu i spontaniju socijalizaciju djece unutar prostora kuće u kojoj borave,
• postupno, ali vidljivo naglašenu profesionalizaciju djelovanja odgojitelja, usuglašavanje i mijenjanje strategija djelovanja odraslih,
• bolje uvjete za dokumentiranje važnih momenata iz odgojno-obrazovnog procesa, jer je odgojitelj rasterećen potrebe da bude posvuda (on ne pokriva ukupan prostor) pa se može fokusirati na manji dio djece i aktivnosti kojom se oni bave.

PROSTOR VRTIĆA - SKUP RAZLIČITIH KREATIVNIH RADIONICA ZA RAZVOJ RAZLIČITIH KOMPETENCIJA DJECE

Smatramo da je prostor poticajan ukoliko je opremljen fleksibilnom i višenamjenskom opremom, prilagođenom  razvojnim potrebama i interesima djece rane dobi te specijaliziranom opremom i  materijalima za istraživanje, eksperimentiranje i konstruiranje znanja.  Maksimalno osjetljiv odgojitelj koji čuje i vidi dijete te prostor vrtića, koji svojim oblikovanjem podsjeća na dom, vesele dijete pa ono svakim danom sve više živi u vrtiću, a sve manje boravi. Svi zaposlenici vrtića imaju obvezu da svojim ukupnim djelovanjem poštuju dijete i njegovu posebnost. Tako, od najranije dobi, živimo demokraciju u punom i pravom smislu (izbjegavajući na taj način tek deklarativno učenje o tome što bi demokracija trebala biti). Jednako tako, naš pristup svakom djetetu i odgojno-obrazovnom procesu u cjelini, istinski podupire, poštuje i živi prava djece. Iz tog razloga, prostore vrtića oblikovali smo na način da omogućavaju slobodno izražavanje svih kreativnih potencijala djeteta, njegovu radoznalost, autonomiju i pravo komuniciranje s drugima kroz povezanost svih prostorija vrtića.

Prostore vrtića ciljano oblikujemo i opremamo kao prostore koji su tematski pregrađeni i opremljeni opremom i  odgovarajućom vrstom materijala za određene vrste aktivnosti igre i  istraživanja. Svaki od prostora i centara u njima ima određenu namjenu, ali se svi centri ipak isprepliću kretanjem djece, povezivanjem materijala i aktivnostima koje u određenom trenutku prerastaju u istraživanje djece, neovisno o prvotnoj namjeni tog centra ili prostora.  Prostore, odnosno centre unutar pojedinih prostora, možemo slobodno svesti pod isti nazivnik - ISTRAŽIVAČKI CENTRI, budući da u svakom od njih djeca imaju prigodu igrati se i učiti, istražujući samostalno ili u suradnji s drugima . Brojna istraživanja na području dječjeg razvoja potvrđuju da djeca u prvih šest godina života imaju veliku sposobnost učenja i razvijanja različitih znanja i vještina, kada poput „spužvi upijaju“ sve što se nalazi u njihovom okruženju, imaju snažnu potrebu za komuniciranjem, neovisnošću i istraživanjem te kada u prvom redu uče putem pokreta i osjetila bez velikih napora.