Dječji vrtić Mali istraživač
Novosti MALIH ISTRAŽIVAČA

Novosti MALIH ISTRAŽIVAČA

Novosti i događanja

  • STEMI robot

    24. veljača 2017.

    Danas su nas posjetili izumitelji robota Stemija i pokazali nam kako se roboti kreću, razgibavaju, ali i plešu…

    STEM označava kraticu za područja koje se bave znanošću, tehnologijom, inženjerstvom i matematikom. Ali kako  znanost povezati s predškolskom dobi, je li prerano da djeca upoznaju takve pojmove. Odgovor je ne, za znanost nikad nije prerano! Kada se okrenete oko sebe načini djelovanja prirodnih pojava i elemenata su svuda oko nas. Primjerice kako funkcionira telefon i kako glas može putovati iz jednog dijela svijeta u drugi. Kako možemo puštati vodu iz slavine na 10. katu, zašto je nebo plavo… Pitanja je bezbroj, a djeca već intuitivno pitaju zašto tako stvari funkcioniraju. 

  • Razine učenja

    22. veljača 2017.

    Učenje je proces, koji traje i ne mora prestati. Učimo od rođenja skroz do smrti, oni koji smatraju da starije osobe ne uče varaju se, svaki dan naučimo nešto novo pa makar to bile i jednostavne činjenice koje kasnije povežemo u neku nama smislenu cjelinu.

    Kada nešto želimo zapamtiti, trebamo to dovoljan broj puta ponoviti i moći ćemo se toga sjetiti. Međutim nešto zapamtiti ne znači nužno to i u potpunosti naučiti. Zapamćivanje je tek prva razina učenja.

    Primjerice, činjenicu da vjetar može pokretati prijevozna sredstva, znate i nije je teško upamtiti, vidjeli ste puno toga što pokreće vjetar.  Znate da vjetar može pokrenuti nešto što  se kreće, shvatili ste to, možete opisati kako djeluje i mogli biste to primijeniti u nekoj jednostavnijoj situaciji.

    Ali ono što nas zanima su više razine učenja; one se odnose na analiziranje, procjenjivanje i kreiranje. Kada biste pokušali takvo prijevozno sredstvo napraviti, prvi korak bi bio analiza; od čega napraviti prijevozno sredstvo, kakav materijal koristiti, što je potrebno da se predmet može bolje kretati, hoćete li koristiti kotače, kakvo jedro staviti i mnoga druga pitanja.

    Zatim procijeniti kako bi jedro trebalo stajati ako ćemo ga koristiti, koliko bi trebalo biti veliko, kako sastaviti takvo vozilo… I na kraju kreirati ga i stvoriti. Možda ćemo se u tom procesu slaganja trebati vratiti na neke prijašnje korake, povezati s nekim starim znanjima i ponovno isprobati.

    Vidite li koliko naš mozak sada treba razmišljati. Koliko moždanim puteva i veza treba koristiti? Da bismo došli do rješenja trebalo je puno promišljanja i razmišljanja. I upravo je to ono što je bitno doći do tih razina. Nije niti važno, ako u svom pokušaju niste odmah uspjeli, ali bili ste aktivno uključeni u proces razmišljanja i jednoga dana možda vam baš padne na pamet ideja što napraviti.

  • Kako učimo?

    21. veljača 2017.

    “Tell me and I'll forget.

    Teach me and I may remember.

    Involve me and I learn.”!

     Benjamin Franklin

    Djeca su prirodno znatiželjna … zanima ih što se krije u vrećici koju ste upravo donijeli iz dućana i u to se moraju uvjeriti sami. Ili koliko će daleko zapljusnuti lokvica blatne vode (i zaprskati vas baš prije važnog sastanka na poslu).  Zatim  što će se dogoditi kada postišću sve gumbe na daljinskom upravljaču (pa kada upalite televizor umjesto vijesti na programu dočeka vas moguća kupnja novog programskog paketa).

    Zanimljivo im je uzastopno paliti i gasiti svjetlo što nas vjerojatno ponekad iznervira pa ih moramo upozoriti da prestanu već jednom.  A naročito je zamorno kada odluče glasno lupati loncima i vikati iz svega glasa (tako da se sljedeće dane trudite izbjegavati susjede na stubištu). Sve ove situacije dogodile su se većini roditelja, ako ne i neke napornije, ali ono što je slično svima je da djeca imaju prirodan interes za istraživanjem i žele pokušati sami.  A radeći nešto preko svog iskustva zapravo i najbolje uče.

    Učenje je puno teže kada nije povezano s našim iskustvom, primjerice pokušajte se sjetiti nekih predmeta iz škole koji vam nisu baš bili laki, poput matematike, možda fizike, biologije ili kemije. Puno teorije o tome kako se odvijaju neki procesi, kako funkcioniraju stvari, kako se svijetlost odbija ili kako izračunati brzinu. Tako naučene stvari, teže je bilo učiti ako vam uz to još i nisu bile zanimljive.  I samo gradivo zaboravlja se nakon ispita ili provjere znanja. 

    Ali kada biste primjerice odlučili izračunati svoju vlastitu brzinu, mjereći put koji ste prešli i pri tome mjerili vrijeme, ova aktivnost svakako bi bila zanimljivija i prije biste je zapamtili. ( pa zatim  nadograđivali, koliko se brzo krećete kada trčite ili kada samo hodate pa isprobavali u različitim vremenskim uvjetima…) . Sada je ova aktivnost svakako zanimljivija, a i vi ste aktivni sudionik u tom procesu učenja.  Dakle, učiti na vlastitom iskustvu svakako je zanimljivije. A budući da djeca već imaju tu motivaciju i znatiželju samo im treba omogućiti okolinu u kojoj to i mogu razvijati.  A ako im omogućimo da istražuju različite fenomene kada su djeca, kada krenu u školu dobit će nazivnike za te pojave.

    Tako na primjer skakanje u lokvice će biti izvedivo, ako odredite kada to možete raditi i kako. Primjerice nakon posla, obucite gumene čizme i nepromočivu odjeću – onda će ova aktivnost biti puno prihvatljivija, a ako pokušate i sami vidjet ćete kako je zanimljiva…jednoga dana možda se toga sjete u školi na satu fizike :)

     

  • Za znanost nikad nije prerano! – kako djeca uče o svijetu oko sebe

    20. veljača 2017.

    U tjednu od 20. do 26. veljače u Hrvatskoj se obilježava Tjedan psihologije. U ovome tjednu možete sudjelovati na različitim predavanjima, radionicama i savjetovanjima iz područja psihologije.

    Naši mali istraživači također su se priključili. U ovom tjednu bit će im ponuđeni različiti  praktični izazovi iz STEM područja (Science, Tehnology, Engineering, Mathematics). Pratite nas i opažajte kako djeca uče…

    Uključite se i vi ovaj tjedan i pokušajte danas kod kuće…koliko kapljica vode stane na jednu kovanicu? I ne zaboravite pitati djecu; što oni misle zašto je to tako.

    http://www.rookieparenting.com/how-many-drops-of-water-can-you-put-on-a-penny/

  • Ti i ja prijatelja dva

    15. veljača 2017.

    “Danas ti više nisam prijateljica, ne želim se igrati s tobom!” Svaka djevojčica okreće se na drugu stranu, u znak protesta prekriži ruke i napravi namrgođeno lice. Nakon nekog vremena ugledate ih kako se ponovno veselo igraju kao da se ništa nije dogodilo. Kako nastaju dječja prijateljstva i što možete učiniti u nekim situacijama kada se djeca svađaju, kada su sramežljiva i kada ne žele dijeliti svoje stvari...

    Prijateljstvo je odnos povjerenja, ljubavi i međusobnoga uvažavanja. Prijateljski odnosi važan su dio djetetova cjelokupnoga razvoja. Djeca u prijateljskim odnosima uče kako postati tolerantnija, razvijaju samopoštovanje, usvajanju pravila, donose odluke, uče dijeliti i dogovarati se, dobivaju podršku... Kako dijete raste i razvija se, njegovo razmišljanje o svijetu mijenja se i pojam prijateljstva. Prijatelji se ne biraju slučajno, najčešće se biraju po nekim sličnostima i sličnim interesima. Djeca često biraju prijatelje iste dobi i istoga spola, iako to nije pravilo. U predškolsko doba prijateljstva su još uvijek kratkotrajna i nestabilna, jer ovise o tome hoće li dijete promijeniti okolinu, vrtić, školu... S odrastanjem prijateljstva postaju stabilnija, vjerojatno je i netko od Vas upoznao svog najboljega prijatelja još u vrtiću.

    Djeca u dojenačkoj dobi oko 6 mjeseca počinju pokazivati interes za druge osobe, počinju se smješkati drugima, duže promatrati i dodirivati drugu djecu. Od 12 do 18 mjeseca djeca primjećuju druge, ponekad ih oponašaju, ali još uvijek se igraju jedni pored drugih. Oko 2 godine započinju se igrati s drugom djecom, počinju pokazivati simpatiju i suosjećanje prema njima, npr. dodaju im dudu ako plaču ili neki autić. Oko 3 godine polagano se stvaraju prva mala dječja prijateljstva. Stvari i igračke shvaćaju kao dio sebe tako kada im netko uzme igračku, ne shvaćaju da je to privremeno, da igračka i dalje pripada njima i da će je dobiti natrag. Djeca nisu sebična, već se ponašaju u skladu s dobi. Sviđa im se kada nekoga imenuju prijateljem, ali još ne razumiju u potpunosti pojam prijateljstva. Kada njihov prijatelj ne želi raditi isto što i oni ili ih ne sluša, onda im danas više nije prijatelj, jer još nemaju razvijen osjećaj za međusobno popuštanje.

    U 4 i 5 godini djeci postaje važno biti prihvaćen od vršnjaka, počinju oponašati prijatelje, prijatelji su im oni koji su dobri, s kojima im je lijepo i koji čine nešto dobro za njih. Također počinju i male ucjene npr. ”Ti si moj prijatelj, ako ćeš se s mnom držati za ruku kada idemo van.” Počinju se uspoređivati i međusobno natjecati tko će biti bolji, ali počinju i surađivati u igri “ Kada ti složiš kocke, ja ću napraviti cestu.” U 6 godini djeci je važna pravednost, kada učine nešto dobro za prijatelja očekuju da će i oni to učiniti za njih. Mnoga djeca ponekad imaju i imaginarnog prijatelja, to je kreativan način na koji se djeca nose s nekim emocijama s kojim ne znaju na drugačiji način nositi; kao usamljenost, ljubomora, strah i normalna je pojava. Trebate znati da djeca mogu prolaziti kroz različite faze npr. povučenost, vezanost za roditelje, neki su sramežljivi i da razlikuju po načinima sklapanja prijateljstva i druženja. Ono što roditelji mogu učiniti je pomoći djetetu da bude zadovoljno samim sobom i ohrabriti ih.

    Neka djeca su sramežljiva i teže prilaze drugima, što možete učiniti?

    Roditelji mogu organizirati druženja s drugom djecom, možete ih pozvati doma kako bi se vaše dijete osjećalo sigurnije. Ponekad će trebati i više susreta kako bi se djeca opustila. Kada se igraju treba im dati vremena, neka sami odaberu igračke, kojima se žele igrati. Za igru pripremite igračke koje je vaše dijete spremno dijeliti. Možete pripremiti male pauze igranja; kao užinu ili crtić. Ako nastanu problemi promijenite aktivnosti ili izađite na igralište. Nemojte ih prisiljavati na druženje s djecom s kojom se ne žele družiti. Možete djecu upisati na neke aktivnosti gdje će imati priliku upoznati novu djecu s kojom će se željeti igrati. Nemojte dijete nazivati sramežljivim kako to ne bi postalo dio slike koju dijete ima o sebi. Dopustite mu i da ako želi samo promatra drugu djecu u igri , jer i na taj način uči. Poučite ga što može reći ako se želi igrati s drugom djecom.

    Kako naučiti djecu da dijele s drugima?

    Pohvalite dijete kada nešto podijeli s drugima. Ako odlazite kod prijatelja na igranje neka Vaše dijete ponese i neku svoju igračku koju će htjeti podijeliti s drugima. Ako drugima ne želi dati svoje igračke ponudite mu izbor: “Želiš li prijatelju dati auto ili kamion?” Recite djetetu neka svoju igračku pokaže drugome ili poduči kako se njome igra umjesto da je podijeli s prijateljem ili mu je da. Pokažite razumijevanje da shvaćate da nije lako dijeliti s drugima i da drugi neće odnijeti njegove igračke. Potičite zajedničke igre, brojalice u kojima može sudjelovati više djece i koje potiču suradnju. Ako dvoje djece u isto vrijeme želi istu igračku možete im ograničiti vrijeme, prvo je koristi jedan i nakon par minuta drugi.

    A što kada se svađaju?

    Svađa ili sukob dio su života. Kada se s nečim ne slažu ili se nečemu protive djeca se znaju posvađati. Ponekad se odrasli umiješaju i pokušavaju riješiti nesporazum, ono što je dobro je djecu naučiti kako da konstruktivno rješavaju sukobe, trebaju naučiti da se mogu posvađati i ostati prijatelji. Ako nije došlo do udaranja pokušajte ih ponekad pustiti da sami riješe neki problem. Tako će vidjeti i početi učiti koji prijatelji su im važni i s kojima će htjeti održavati bliske odnose. Razvijajte njihovu strpljivost različitim igrama, kreativno razmišljanje, upornost, asertivnost, dijeljenje i pomaganje. Kada dođe do sukoba pitajte ih u čemu je problem, tu može doći do različitih optužbi te vidite u čemu se obje strane slažu da je problem. Kako se osjećaju u vezi toga, što žele da se dogodi i što se zaista može napraviti.

    Pripremila: Ana Mužak, mag.psych

    Slikovnice koje vam preporučamo:

    Gospodin Nosko nalazi prijatelja

    Medvjedić Križo nalazi prijatelja

    Lana i Pavo

    Prijatelji zauvijek

    Serija Janoschevih slikovnica o tigru i medi

    Plašljiva vjeverica traži prijatelja

    Jakov u parku

    Juha od bundeve

    Anica i velika tajna

    General Kiro miš

    Mačak Keks