Dječji vrtić Mali istraživač
Novosti MALIH ISTRAŽIVAČA

Novosti MALIH ISTRAŽIVAČA

Novosti i događanja

  • Mama, meni se noćas baš ne spava!

    14. siječanj 2015.

    Kako pomoći djetetu da zaspe?

    Ah to spavanje, stiže večer, a vi umjesto da odmarate i pripremate se za spavanje, morate se razbuditi, jer je upravo ovo vrijeme kada je vaše dijete odlučilo igrati se. Ne želi spavati, diže se iz kreveta, plače i buni se, a i kada zaspe opet se budi po noći i tako iz dana u dan.

    Svako dijete može naučiti spavati, a možda vam neki od ovih savjeta pomognu u tome.

     

    Poteškoće sa spavanjem najčešće se odnose na situacije da dijete loše spava tijekom noći, budi se po nekoliko puta, plače ili vrišti, ne želi ponovno usnuti, želi jesti noću... Roditelji često misle da se ovo događa samo njihovu djetetu, međutim događa se i drugima češće nego što mislite. Situacije nespavanja tijekom noći mogu biti jako frustrirajuće za roditelje, ali i za dijete. Ponavljaju se iz dana u dan, vi ste izmoreni, neispavani i ne znate kako olakšati svome djetetu. Međutim nemojte očajavati ove situacije mogu se riješiti.

    Krenimo prvo od spavanja, svi se mi razlikujemo koliko volimo spavati, neki su veće spavalice neki manje, ali svima je san potreban. Dijete u dobi od 18 mjeseci spava tijekom dana i noći otprilike 13 h, s 3 godine 12 h, dok sa 6 godina oko 10h. Kada zaspe pada u lagani duboki san koji traje prva 3h (često su ovo prvi sati kada dijete spava bez buđenja, a vi se možete odmoriti) . Nakon toga započinje sanjanje ili kako je poznato REM (rapid eye movement) faza spavanja. Dalje se tijekom noći faza dubokog spavanja i sanjanja izmjenjuju, a u rano jutro opet nastupa duboko spavanje. Ali jeste li znali da čak 7 puta tijekom noći dolazi do nepotpunog ili kratkog buđenja iz spavanja, to se događa na prijelazu iz sanjanja u duboko spavanje. Dijete se okrene, mlacne jezikom, pogleda mutno oko sebe, sjedne na krevet kratko, promrmlja nešto, dok se kod nekih javlja vrištanje, udaranje svega oko sebe... Dakle svi se mi budimo nekoliko puta tijekom noći, neki ubrzo zaspu pa toga nisu ni svjesni, a drugi se razbude.

    Također postoje noćni strahovi i noćne more, koje nisu iste stvari. Noćna mora je ružan san, javlja se u drugoj polovici noći, dijete se budi, može plakati, ali vas raspoznaje, može ispričati što je sanjalo, a tjelesni kontakt ga umiruje. Nakon ružnog sna može mu biti teže zaspati te ga je potrebno umiriti i pružiti osjećaj sigurnosti. Noćni strahovi za razliku od mora javljaju se u prvoj fazi spavanja već nakon 2-3 sata nakon što je dijete zaspalo. Dijete plače, srce mu ubrzano lupa, ne prepoznaje vas, može otvoriti oči, ali zapravo još spava. Viče, baca se, udara. Teško ga je smiriti, ne prihvaća umirivanje, ne sjeća se da je plakalo ili vikalo, a može zaspati nakon toga. Noćni strahovi zapravo su prijelaz iz dubokog spavanja kada su djeca u nepotpunom buđenju, sa sazrijevanjem mozga strahovi prestaju. U tim situacijama ne trebate ga budit, pustite ga, uputite nježne riječi, jer strah u pravilu prestaje sam.

     

    Određeni strahovi koje povezujete sa spavanjem npr. strah od mraka, čudovišta, vještica koji plaše vaše dijete mogu biti i do razvojne faze djeteta i povezani su s emocionalnim sazrijevanjem, a kako dijete raste oni se postepeno smanjuju.

     

    Ako vaše dijete ima poteškoća sa spavanjem razmislite prvo koliko se to često javlja, koliko je dijete staro, koliko spava, na koji se način  inače uspavljuje, kako izgleda rutina odlaska na spavanje, pjevate li mu pjesmicu, držite li ga u naručju, zaspe li u vašem krevet pa ga nosite itd.. Svi postupci koji radite svaki dan prije uspavljivanja dijete pamti te stječe određenu rutinu uspavljivanja, pa kada se probudi po noći trebat će mu isti način uspavljivanja. Djeca koja se nauče sama uspavljivati prije će ostati spavati tijekom noći ili će se sami uspavati ako se i probude. Postoje neke tehnike koje vam mogu pomoći u tome.

    Za početak možete voditi dnevnik spavanja - u dnevnik možete zapisati što je dijete radilo prije spavanja, što je jelo, kada je zaspalo u koliko sati te kada se probudilo. Ovo će vam dati smjernice i imati ćete bolji uvid što je pospješilo uspavljivanje ili ga pogoršalo. Zapisujte i koliko je dijete spavalo tijekom dana tako ćete vidjeti koliko dijete spava ukupno. Ponekad je potrebno pomaknuti vrijeme odlaska na spavanje, probuditi dijete ranije ili pak skratiti djetetovo popodnevno spavanje. Nemojte očajavati, pomaci se mogu vidjeti tek nakon 2 tjedna stoga imajte strpljenja.

    Također promjene u okolini koje se događaju, bolesti, selidba, dolazak novoga djeteta i dr. mogu također utjecati na dijete. Zato provjerite događali se nešto, ma koliko se to vama neznačajnim činilo djetetu je možda bitno.

    Događa se i da dijete zaspe roditeljima u naručju ili u dnevnom boravku te ga oni odnesu u krevet. Nekoj djeci ovo odgovara i roditelji nemaju s time poteškoća, međutim nekoj djeci ne, zašto? Roditelj je pored njih kada se uspavljuju međutim kada zaspu roditelja više nema, djeca tako pokušavaju što duže ostati budna, kada se bude plaču i traže njihovu prisutnost.

     

    Određene stvari mogu vam olakšati i pomoći da dijete zaspe:

    • Večera neka bude lagana, nemojte djetetu davati obilne obroke prije spavanja, jer mu može biti teže usnuti.
    • Prije spavanja igrajte se smirujućih aktivnosti, pričajte priču, igrajte neku zajedničku igru, ovo može biti i vrijeme kada se cijela obitelj druži, prepričava što se danas događalo, što je dijete radilo tijekom dana, pogledajte zajedničke fotografije od toga dana, fotografije ljetovanja...
    • Recite djetetu nekoliko minuta prije spavanja da će uskoro ići spavati.
    • Neka djetetu bude udobno u krevetu, a prostorija treba biti umjerene temperature niti prevruće niti prehladno.
    • Odlazak u krevet neka bude svaku večer u približno isto vrijeme
    • Vježbanje može pomoći u spavanju, ali tijekom dana ne 2h prije spavanja.
    • Možete koristiti prijelazni objekt igračku, dekicu, upaljenu lampicu i uvoditi ga postupno.
    • Stvorite rutinu odlaska na spavanje, npr. kupanje prije spavanja i pranje zubi, oblačenje pidžame, pričanje priče - opuštanje, odlazak u krevet.
    • Ako se dijete budi po noći, nemojte paliti svjetlo i dizati ga iz kreveta.

    Ako poteškoće sa spavanjem dugo traju, dijete i vi već ste premoreni, a dijete je tijekom dana plašljivo i strašljivo razgovarajte sa stručnjakom koji vam može pomoći u tome.

     

    Pripremila: Ana Mužak, mag. psych

  • Sretna Nova godina!

    30. prosinac 2014.

    Želimo vam sve najbolje u novoj 2015. godini!

    Vaši Mali istraživači!

  • Božićna čestitka svim prijateljima

    24. prosinac 2014.

    Prijateljstvo trebamo tražiti cijeli život i kad god oni dođu bit će dobrodošli. Jer prijatelji se stječu tijekom cijelog života. Prijatelje trebamo čuvati i cijeniti, jer nikad ih nije previše.

    Sretan vam Božić i Nova 2015. godina dragi prijatelji veliki i mali istraživači Dječjeg vrtića "Mali istraživač"!

  • Završni dan klizanja

    15. prosinac 2014.

    Poštovani roditelji, 

    Naši istraživači svakim danom sve više napreduju i svladavaju vještinu klizanja. 

    Stoga vas pozivamo da u petak 19.12. 2014. u 10.15 dođete na Velesajam, moći ćete vidjeti što su naši klizači naučili i prisustvovati dodjeli priznanja!

  • Sveti Nikola u vrtiću

    08. prosinac 2014.

    Ušuljao se u noći, nismo znali hoće li doći i kroz naš vrtić proći.

    Pitate se tko je? Sveti Nikola to je!