Dječji vrtić Mali istraživač
Novosti MALIH ISTRAŽIVAČA

Novosti MALIH ISTRAŽIVAČA

Novosti i događanja

  • Korisne publikacije na temu potresa.

    07. siječanj 2021.

    Dragi roditelji,

    Protekli dani, ali i mjeseci većini ljudi nisu bili laki. Susreli smo se i suočili s nepredvidivim situacijama koje su na svakome od nas ostavile neki ožiljak. Imamo puno pitanja, kako olakšati djeci, pomoći im da prebrode ovu traumu, jesu li neka ponašanja normalna, što možemo očekivati, ali i kako je nama, kako se mi osjećamo. Stoga s vama dijelimo rečenicu Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba Ljudi imaju zapanjujući kapacitet da se izbore sa životnim izazovima, iako suočavanje s njima nije lako, ne samo da ih možemo preživjeti, nego kroz njih možemo i rasti. Dijelimo s vama i dvije korisne publikacije koje vam mogu pomoći, objasniti kako se sada osjećamo i što možemo napraviti za sebe.

    Publikacije možete preuzeti na sljedećim linkovima;

    Djeca i obitelji prije, tijekom i nakon potresa - https://www.mali-istrazivac.hr/userfiles/pdfs/diopitp.pdf

    Svakim danom sve hrabriji (radna bilježnica) - https://www.mali-istrazivac.hr/userfiles/pdfs/radnabilj.pdf

    Potres - https://www.mali-istrazivac.hr/userfiles/pdfs/potr.pdf

    Ana Mužak, mag.psych.

  • SRETNA NOVA GODINA!

    01. siječanj 2021.

    Sve najbolje u novoj godini žele vam zaposlenici DV MALI ISTRAŽIVAČ!

  • SRETAN BOŽIĆ

    25. prosinac 2020.

    SRETAN BOŽIĆ, puno sreće i zdravlja žele vam zaposlenici DV MALI ISTRAŽIVAČ!

  • Miš lavljeg srca!

    11. studeni 2020.

    Ti to možeŠ!

     

    Bravo, odlično, super česte su pohvale koje kažemo svojoj djeci. Pohvale su dobre, ugodno se osjećamo kada nas netko hvali i govore nam što drugi kod nas vole. One se oslanjaju na vanjsko vrednovanje, što je drugima kod nas dobro i sviđa im se. Međutim ako se djeca pretjerano oslanjaju na te poruke, njihovo vrednovanje sebe počinje ovisiti o mišljenjima i procjeni drugih.

    Za razliku od toga možemo pokušati ohrabrivati dijete i time razvijati motivaciju, samokontrolu, pokazati da vjerujemo u njega i njegove sposobnosti. Izjave poput „ Stvarno si se trudio i uspio.“ Vidim da je teško, ali siguran sam da ćeš uspjeti.“ „Možeš ti to.“ „Baš si se trudio.“ „ Nisi odustajao.“ Time prepoznajemo trud i napredak djeteta te se usmjeravamo na unutarnju evaluaciju, učimo dijete da vjeruje u sebe, osjeća se korisno i prihvati svoje nedostatke. I pohvale i ohrabrenja su nam potrebni važna je samo ravnoteža u njihovoj primjeni.

    Ovaj mjesec pročitajte jednu hrabru slikovnicu Miš lavljeg srca. Upoznajte jednog tihog, krotkog, blagog miša, koji je bio tako malen, sitan da nikome na ovom svijetu nije bio bitan. Često bi na njega sjeli, stali, a na igru ga nikada nisu zvali. Ali jedne mračne noći zamisao mišu sine, ono što mu treba glasna je i snažna rika! Stoga je skupio hrabrost i krenuo dalje…

    Pripremila Ana Mužak, prema Gjurković, T. Terapija igrom

  • Kralj koji je zabranio strah…mrak

    05. listopad 2020.

    Kralj koji je zabranio strah…mrak

     

    Svi se ponekad osjećamo uplašeno, napeto, uznemireno, bojimo se nečega, ne znamo što naš očekuje, teško nam je napraviti neki novi korak... Svi ti osjećaji nazivaju se strah. Strah je jedna od osnovnih emocija i doživljavamo ga kao neugodu, strepnju ili lebdeći osjećaj preplašenosti. Djeca najčešće pokazuju strah tako što se drže za odrasle, traže njihovu prisutnost, plaču, nesigurni su, mogu se teže uspavljivati ili loše spavati. Također postoje i razlike među djecom kako doživljavaju strah, koliko intenzivno, što može biti rezultat njihovih osobina, osjetljivosti, naučenoga ponašanja, reakcija odraslih, razvojnih faza... Ponekad se roditelji pitaju zašto se moje dijete boji iznenadnih zvukova, ne može niti vidjeti nepoznate ljude, a na spomen vještice već se drži za vašu majicu. Neki strahovi javljaju se u određenoj dobi djeteta i povezani su s razvojnim fazama. Oni se javljaju i nestaju na pravilan način i dio su emocionalnog sazrijevanja djeteta. Povezani su s procesima dječjeg mišljenja, a njihova uloga je pripremiti dijete za život. Traju određeni period zatim se postepeno smanjuju.

    Kada se dijete boji, ono od nas odraslih treba osjećaj sigurnosti. Da je netko uz njega, da razumije njegov strah, da je siguran. Od druge osobe potrebno mu je da bude čvrsta, brižna i utješna. Odrasli u takvim situacijama najčešće počinju postavljati puno pitanja; zašto se bojiš, kako se možeš toga bojati, ne treba se bojati, ti si velik, ali time zapravo umanjuju taj dječji osjećaj. Za djecu je taj osjećaj stvaran i intenzivan, stoga treba zajednički promotriti o čemu se radi i uvažiti njihov osjećaj.

    Stoga vam ovaj mjesec preporučamo neobičnu slikovnicu Emily Haworth-Booth „Kralj koji je zabranio mrak“.  Priče u sebi sadrže pisanu čaroliju, postoji nešto čarobno u njima kada se čitaju, pričaju i prepričavaju, a u nama mogu pobuditi bujicu osjećaja. One mogu pomoći djeci kada se susreću s njima teškim situacijama, mogu ponuditi olakšanje, nove načine rješavanja problema, razveseliti nas i potaknuti na promjenu. One omogućavaju djeci da se poistovjete s junacima priče i dožive široki raspon emocija. Kada se dijete susreće s njemu teškom situacijom priča koja progovara o sličnoj situaciji može mu pomoći, ne radi se o njemu nego o nekom ježu, tigru ili princu. Priča nudi odmak od vlastite situacije i u isto vrijeme pruža osjećaj zaštite.

    Kralj koji je zabranio mrak priča je  o dječaku koji se bojao mraka, većina se djece ponekad boji mraka i to nije nešto po čemu je ova priča neobična. Ali ovaj dječak bio je princ i odlučio je da će kada postane kralj zabraniti mrak u cijelom svom kraljevstvu. Ljudi više nisu mogli spavati, bili su budni po cijele dane i noći, zato jer nikada nije padao mrak. Ali ubrzo su postali umorni, izmoreni i iscrpljeni od tog svjetla. Jedne večeri u noći velike proslave  kralj je odlučio pripremiti vatromet, ali kako je bilo svijetlo vatromet se nije vidio…  Pročitajte priču i otkrijte kako se kralj pomirio s mrakom.

    Pripremila Ana Mužak, mag.psych.