Dječji vrtić Mali istraživač
Novosti MALIH ISTRAŽIVAČA

Novosti MALIH ISTRAŽIVAČA

Novosti i događanja

  • Procesi u ljudskom mozgu

    18. lipanj 2014.

    Iako smo daleko od toga da možemo reći da je znanost odgonetnula sve procese koji se odvijaju u ljudskom mozgu, znanost je nebrojeno puta dokazala da do četvrte ili pete godine preko 50% funkcija dječjeg mozga završava sazrijevanje. Samim tim potpuno nam je jasno da bez utjecaja na funkcije mozga u ranom periodu dolazi do zaostajanja djece u razvoju i da mnogo toga možemo (trebamo) činiti pravilnom stimulacijom mozga u procesu rada s djecom.

    Dokazano je da inteligencija i intelektualne sposobnosti ovise od razvijenosti mreže sinapsi među neuronima u mozgu i, što je posebno značajno za odgojno obrazovni rad s djecom do sedme godine život . Točnije da se mreža sinapsi među neuronima mozga može kvalitetnim odgojno obrazovnim radom mijenjati – razvijati. Evo jednog od dobrih načina stimulacije mozga u rcesu rada s djecom.

  • Moje pametno dijete

    11. lipanj 2014.

    ... mozak ima otprilike 100 milijardi neurona i oni čine samo 10% mozga dok oko 75% mozga čini voda
    ... mozak odraslog čovjeka teži oko 1,3 – 1,4 kg, a veličina i težina nemaju nikakvu vezu sa kvocijentom inteligencije
    ...pričanje ili čitanje djetetu na glas potiče razvoj mozga
    ... smijeh aktivira čak pet različitih dijelova mozga 
    ...zdrav mozak gotovo nikad ne gubi sposobnost učenja
    ...u trudnoći se stvara većina neurona koje ćemo imati u životu
    ... dječji mozak pamti glazbu koju je dijete slušalo u trbuhu majke
    ...mozak nema osjetila za bol
    ...

    Taj čudnovati mozak obavlja niz različitih funkcija u našem tijelu i brine o nama. Kada čujemo oštar zvuk odmah okrećemo glavu u tom smjeru, na najmanji osjećaj mirisa reagiramo, omogućava nam da suosjećamo s drugima kada im je teško - zapravo omogućava nam preživljavanje. Međutim postoje i neke razlike među ljudima; nekima ide bolje rješavanje matematičkih zadataka, dok su drugi bolji u pisanju pjesama. Imaju li svi naši mozgovi zapravo neke čudesne funkcije? Inteligencija je jedan od pojmova koji je povezan s našim mozgom. Možemo je definirati kao sposobnost snalaženja u novim situacijama, sposobnost rješavanja problema, potencijal, razumijevanje i korištenje apstraktnih pojmova, snalaženje u okolini... Danas postoje brojna određenja inteligencije i njezine podjele, a i svi mi imamo neku svoju implicitnu teoriju što inteligencija jest. Kvocijent inteligencije IQ je numerički pokazatelj rezultata na testu inteligencije, prosječan IQ u populaciji iznosi 100 i raspon se kreće od 90-110. Većina populacija postiže ovaj rezultat, a za one koji imaju IQ veći od toga kažemo da su natprosječno inteligentni. 

    Ali hoćemo li onda za nekoga tko je dobar u sportu i postiže iznadprosječne uspjehe također reći da je inteligentan? Druga gledišta govore o postojanju višestrukih inteligencija; jezična, glazbena, logička, vizualno-prostorna, tjelesna, društvena, osobna (intrapersonalna) i prirodna inteligencija. Različite inteligencije međusobno se nadopunjavaju; dobri slikari trebaju imati razvijenu vizualno prostornu inteligenciju, ali i tjelesnu kako bi mogli ovladati različitim tehnikama crtanja ili slikanja. 

    Također postoji vječno pitanje je li za inteligenciju odgovornije naslijeđe ili okolina? Inteligencija je kombinacija nasljeđa i okolinskih čimbenika; iskustva i učenja. Međutim kakav god konačan odgovor bio, poticaju u predškolsko doba svakako utječu na razvoj inteligencije. Djeci prije svega treba pružiti ljubav, pažnju i brigu kako bi razvili osjećaj sigurnosti i mogli se optimalno razvijati. Okolina koja je poticajna, stimultivna povoljno će utjecati na dijete. To ne treba shvatiti doslovno nego pratiti i interese djeteta, prestimulativne aktivnosti mogu štetiti djetetu i stvarati pristisak. 
    Dječji mozak je plastičan, to znači da ima mogućnost mijenjanja i prilagođavanja svojih funkcija, u djetinjstvu se stvaraju nove veze i putevi između postojećih neurona, razvijaju se važni centri u mozgu i odumiru neuroni koji se ne koriste. O mozgu je potrebno i brinuti tako da ga opskrbite voćem, povrćem, orašastim plodovima, dovoljno tekućine, snom... Dječja igra dobar je način razvijanja djetetovih potencijala, svaku aktivnost možete pretvoriti u igru, što će biti i korisno za dijete. Sportske aktinosti također su dobar izbor. 

    Neke aktivnosti koje možete raditi s djecom:

    Maloj djeci stavite različite šarene slike u videokrug kako bi ih mogli gledati, možete izrezati šarene trakice i objesiti ih iznad glave kako bi se dijete moglo njima igrati. Različiti mobili sa životinjama i zvukovima također su zanimljivi bebama.

    Igre loptom - loptice možete bacati djetetu i dijete vraća lopticu Vama, napravite mali koš u koji možete bacati loptu. Kada dijete počne puzati napravite mu doma mali poligon ispod kojeda će se trebati provlačiti ili hodati po tome.

    Svakodnevne aktivnosti i rutine možete pretvoriti u zabavne igre i pitalice, npr. vozite se i čitate automobilske registracije, koji je grad, kako se zove stanovnik ili stanovnica toga grada. Tražite druge pojmove koji počinju tim slovom, ljude, životinje, hranu...

    Igre plastelinom, možete sami izraditi plastelin kod kuće od jestivih namirnica, uzmite: 400g glatkoga brašna, 130g soli, 400ml vode, možete dodati malo ulja i jstivu boju za kolače. 

    Memory - igra pamćenja. U početku dijete može samo tražiti iste parove s okrenutim sličicama. Postepeno dodavajte parove kako dijete. Počnite s manjim brojem parova, kako bi djeci bilo lakše i da se dijete zainteresira kada su zadaci teški i ne može ih riješiti dijete može odustati. Možetenapraviti i različite varijacije na temu.

    Napravite parove sličica sa životinjama ili predmetima koje će povezivati neko zajedničko svojstvo, npr. auto, vlak, avion i kamion - dijete zatim treba prepoznati što je slično, a što različito, avion jedini leti dok ostali voze. Dijete može i zajedno s Vama smišljati takve predmete. 

    Tražite što više riječi koje mogu početi nekim glasom npr. R ili predmete koji su plave boje, a nalaze se u sobi. Smislite za što bi se sve mogao upotrijebiti slon; može biti tobogan, igračka, naušnice u obliku slona.. ( dajte mašti slobodu)

    Napravite zadatak, koji uključuje neka ograničenja; npr. napravite kulu od starih novina, ali tako da smijete upotrijebiti samo škare (ljepila, pribadače, spajalice i dr. nije dopušteno) i novine ne smijete samo slagati jedne na druge.

    Ležeće osmice - u medijima se često prikazuje pisanje ležećih osmica, one se koriste za vježbanje percepcij i korisne su kao predvježbe čitanja i pisanja, potiču koordinaciju oka, polegnutu brojku osam nacrtajte na papir i zalijepite na zid te zatim olovkom ili bojom pratite linije. Možete napraviti i neke linije i s obje ruke raditi iste pokrete na papiru.

    Koristite glazbu, ples i pokret, neka dijete samo smišlja različite pokrete uz glazbu, a možete napraviti i glazbenu priču.

    Smišljajte zagonetne priče one potiču logičko i kreativno razmišljanje, a kasnije imaju i praktičnu priimjenu. Npr. Djevojčica Ivana šetala je po jednom proplanku, bilo je lijepo vrijeme koje je najavljivalo proljeće, upravo su završili hladni zimski dani. Ivana je naišla na neobičan skup; pronašla je lonac, mrkvu i nekoliko komadića ugljena. Znate li od kuda su se te stvari našle zajedno? (otopio se snjegović)

    Sjetite se nekih igara koje ste i Vi igrali kao mali kalodonta, pantomime, pogodi tko sam...

    Evo jedne zagonetke za kraj:
    Žuti školski autobus pun učenika krenuo je na svoj prvi izlet. Ali kada je došao do jednog seoskog mosta nije mogao proći ispod njega. Da je bar bio niži 3 cm prošao bi bez problema, ovako se nije moglo dalje. Da bude još nezgodnije nije bilo sporednih puteva, niti se nadvožnjak mogao zaobići. Vozač nije znao što učiniti, a djeca su bila očajna. Ipak naišao je jedan mudri seljak i brzo riješio problem, a autobus je lagano nastavio put. Što su učinili?

    Pripremila: Ana Mužak, mag. psihologije

    Ako želite pročitati više:
    Armstrong, T. ( 2003). Pametniji ste nego što mislite. Lekenik: Ostvarenje.
    Auerbach, S. ( 2007). Kako povećati IQ svoga djeteta kroz igru. Rijeka: Uliks.
    Bulat, R. (2014). Bebarije. Split: Harfa.
    Cvetković-Lay,J.( 2004). Možeš i drukčije. Priručnik za poticanje kreativnog mišljenja. Zagreb: Alinea.
    Cvetković-Lay,J.( 2002). Ja hoću i mogu više. Zagreb: Alinea.
    Dennison, P.E. i Dennison, G.E.(2011). Brain gym. Zagreb: Alfa.
    Rajović,R. (2013). IQ djeteta - briga roditelja. Zagreb - Hrvatska mensa.

    Ovaj tjedan preporučamo Vam pjesmice koja uključuju pokrete i igre prstićima, dobre su i za poticanje govora jer se na vršcima prstiju nalaze živčani završeci koji su povezani s centrom za govor u mozgu. 

    Mali je mišić skočio (podignite bebine ruke)
    pa se malo smočio ( spustite bebine ruke).
    Jedno hop ( podignite bebine noge),
    i cop, cop, cop ( spustite bebine noge),
    I koga je vidio ( približite svoje lice bebi),
    Tko mu se sakrio (sakrijte svoje lice rukama),
    Mama/tata ( maknite ruke s lica)!

    U vis ko raketa ( podignite bebu u zrak),
    Dolje kao avion ( spustite bebu ispred sebe)
    Naprijed-nazad kao kamion ( pomaknite bebu naprijed - nazad)
    Letim amo, letim tamo ( podignite bebu lijevo i desno),
    Mogu letjet bilo kamo ( podignite bebu visoko u zrak)!

    Ide mali jež, za ježom ide miš, a za njim ide deset mrava i više niš!
    ( dijete prstićima hoda po svojoj ruci, ide iza vrata i dolazi do uha)

    Ja sjedim sad u šumici ( prekrižene ruke na prsima)
    U šiljatoj sam kapici ( spojite ruke na glavi kao kapica)
    Na kamenu poveliko ( rukama pokažite veliki kamen)
    I mislim sad o tom ( stavite jedan prst na obraz) i tom ( stavite drugi prst na obraz)
    Što bi mogao radit s tobom? ( pokažite na dijete)

    Ja bi mogao pljeskati!
    Plješćem ja, plješćeš ti hajmo skupa pljeskat svi!

    Ja bi mogao šaptati, pjevati, skakati... ( smislite sami što bi još mogli raditi i nadopunite pjesmicu)

  • Pravo pravcato učenje kroz igru

    10. lipanj 2014.

    Djeca imaju neodoljivu potrebu da istražuju i upoznaju svijet oko sebe. U njihovoj prirodi je da dodiruju, prevrću, okreću, sklapaju, rasklapaju i dovode u razne odnose sve ono što vide i čime mogu manipulirati. Manipulacija matrijalima i rješavanje problema kroz vlastito djelovanje su prirodni načini preko kojih koji djeca spoznaju različite pojave i fizikalna svojstva svijeta koji ih okružuje. Potičući i njegujući djetetovu sposobnost da doživi čuđenje, njegovu prirodnu radoznalost za svijet oko sebe, postavljamo temelje bavljenja znanstvenim radom i razvijamo vještine i sposobnosti vezane za znanstveno mišljenje.

  • Pažnja

    05. svibanj 2014.

    Potpuno je netočno i neistinito tvrditi kako dijete rane dobi ne može zadržati pažnju duže od nekoliko minuta niti se fokusirano baviti nekom aktivnošću. Kada dijete ima slobodu birati čime će se baviti, gdje, kada, s kim i koliko dugo, a u podržavajućoj atmosferi i bogatom, poticajnom okruženju, tada dijete može (i to čini) duboko uroniti u aktivnost, koncentrirano i dugo se baviti onime što ga zanima. Najbolji dokaz za to su dokumentirane svakodnevne, spontane aktivnosti djece koje potiču kod djeteta čitav niz misaonih procesa, motoričkih aktivnosti, socijalnih interakcija... Koje i kakve će to aktivnosti biti te koliko će dugo trajati najbolje može odrediti dijete samo jer iz djeteta, njegovih potreba i interesa te aktivnosti i proizlaze.